Diplomirala je čistu filozofiju sa klasičnim jezicima. Bila je prevodilac klasičnih filozofskih djela, kao i autor studija, članaka, metafizičkih i etičkih rasprava.

Između dva svjetska rata bila je profesor na Univerzitetu u Beogradu.

Objavljeni su njeni filozofski fragmenti. Prevodila je djela Aristotela /"Organon"/, Platona /dijalog "Parmenid"/, Baruha Spinoze /"Etika"/, Alfreda Adlera /"Individualna psihologija"/...

Pošto je diplomirala, za doktorski rad uzela je djelo Đordana Bruna i tragala za rijetkim knjigama o njemu po čitavoj Evropi. Postala je doktor nauka sa 28. godina.

U Beogradu za vrijeme Drugog svjetskog rata Atanasijevićeva odbija da potpiše čuveni "Apel beogradskih intelektualaca" i da se povinuje njemačkoj vlasti. Štaviše, prije rata pisala je protiv nacizma i branila Jevreje, pa je Gestapo hapsi.

I poslije završetka rata, nove komunističke vlasti je hapse. Iz komunističkog zatvora je izašla lišena građanskih prava, a sve njene knjige stavljene su na listu zabranjenih.

Nastavila je da anonimno radi i priprema treći tom svog životnog djela - "Filozofski fragmenti". Taj rukopis nije nikada pronađen.

Dobijala je zvanične pozive da predaje u Americi, ali ostala je u Beogradu, gdje umrla u 88. godini.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.