Sicilijanska odbrana

U kolumni objavljenoj 16. avgusta ove godine govorio sam o ne baš očekivanom srpskom nacionalnom bloku političkih subjekata koji je zauzeo poziciju ispred BiH. Jedinstvo nije dugo potrajalo, optužbe su dolazile jedna za drugom, sa obje strane, i prvi put od kad postoji pravo veta, Narodna skupština Republike Srpske nije podržala srpskog člana Predsjedništva BiH u namjeri da poništi odluke Predsjedništva BiH, koji nije dobio dvotrećinsku većinu.

Sicilijanska odbrana
FOTO: Bijeljina Danas
Ono što je začinilo konstantno uzavrelu političku scenu u Srpskoj, gdje političke partije niču kao gljive posle kiše, i gdje se većina političara ne vodi ideologijom već interesom, jeste to da je opozicioni DNS dao podršku Dodiku, i samim tim uzdrmao ionako klimavu opoziciju u RS.

DIPLOMATSKA OFANZIVA vs. POVLAČENJE:

U gore pomenutoj kolumni sam iznio mišljenje da nema nazad za Dodika, ali ni za opoziciju. Pogriješio sam. Opozicija je krenula nazad, i nije percipirala trenutak da se riješe velike političke stvari u Republici Srpskoj, kratkovidno govoreći da je sve to Dodikova igra, usmjerivši pažnju ka unutrašnjim problemima i aferama sa kojima se Srpska suočava, ističući da je za sve krivac aktuelna vlast. Svako ko je kriv za nešto treba odgovarati, ali ne smije se ispustiti ovakva prilika za Republiku Srpsku. Pitanje implementacije Dejtonskog sporazuma treba da bude bitno svakom građaninu Republike Srpske.

Dodik je za razliku od njih krenuo u neku vrstu diplomatske ofanzive, koju je i najavio prošle godine na proslavi Dana Republike Srpske, tražeći vraćanje na "izvorni Dejton", odnosno podršku za vraćanje nadležnosti oduzetih/nametnutih od strane visokih predstavnika. Dovedeno je u pitanje dalje funkcionisanje Uprave za indirektno oporezovanje, Visokog sudskog tužilačkog vijeća, Oružnih snaga BiH itd. Dakle, BiH je trenutno u potencijalno najvećoj krizi od Dejtona, jer ako uspije u svojim namjerama, Dodik će poništiti sve ono što je Zapad od potpisivanja Dejtona gradio u BiH. Prvo je održan sastanak sa ambasadorima u Istočnom Sarajevu, od kojih se pretpostavlja da su ambasadori Slovenije i Češke predstavljali najzapadnije zemlje, geografski gledano. Zatim se Dodik sastao sa predsjednikom Hrvatske Milanovićem "za legitimno predstavljanje sva tri naroda". Nakon sastanka sa Vučićem, usledio je dolazak premijera Mađarske Viktora Orbana, ručak sa Janezom Janšom, da bi se prije dva dana sastao sa Erdoganom u Turskoj. Iz evropske perspektive gledano, skupili se "loši momci" koji podrivaju evropske vrijednosti, imajući u vidu reputaciju gore pomenute gospode. Dodajte tome Rusiju i Kinu, i eto zapadnog recepta za "destabilizirajući faktor i maliciozni uticaj".

ZA(Š)TO JE DODIK OKRENUT ISTOKU:

Sjetih se otrcane fraze evropskih zvaničnika, i pronađoh članak u ličnoj arhivi od prije desetak godina, da budem precizan od 27.06.2012. gdje kažu da BiH treba da "govori jednim glasom", kako u vezi evropskih integracija neće pojedinačno da pregovaraju sa Banjalukom, Mostarom i Sarajevom, odnosno raznim nivoima vlasti u ovoj nefunkcionalnoj državi.Tad je bilo riječi i o čuvenom mehanizmu koordinacije koji je na kraju i usvojen.Ono što je bitno jeste da je tada Milorad Dodik, u tom trenutku predsjednik Republike Srpske, odmah nakon sastanka sa predstavnicima EU rekao da je fraza u kojoj BiH govori „jednim glasom" „birokratski nametana iluzija" i da je izlaz u „povratku dejtonskim principima". Dodik je još tada rekao da „neko može nastupati u ime BiH, odnosno može se govoriti jednim glasom samo ako iza toga stoji jasan i gotov dogovor". Toga nema, i za njih nije bitno da li je do jedinstvenog glasa došlo pluralizmom, odnosno preglasavanjem Bošnjačke većine, što je još jedan pokazatelj da briselska administracija ignoriše suštinske probleme u BiH. „Ta je realnost konstantna kriza, očigledna za sve koji u BiH žive" takođe je dodao tadašnji predsjednik. Da li je Dodik bio u pravu, i šta se to promjenilo u odnosu Zapad-BiH komparativno posmatrajući 2012. godinu i kraj 2021.?

RJEŠENJE PROBLEMA U BIH GLEDANO OČIMA ZAPADA:

Napeta situacija u BiH je privkla i pažnju zapadnih štampanih i elektronskih medija. Renomirani "Politiko" između ostalog u članku o krizi u BiH navodi da će "EU platiti najvišu cijenu" zbog nepoznavanja situacije i inertnosti u Bosni i Hercegovini, i imenuju Dodika kao glavnog i dugogodišnjeg faktora nestabilnosti. "Forin polisi", u svom rusofobičnom stilu navodi kako "EU, Velika Britanija i Sjedinjene Države podhitno trebaju plan", gdje se Dodik, takođe, stavlja u centar problema Bosne i Hercegovine. Gabrijel Eskobar, specijalni izaslanik predsjednika Amerike za Balkan, se isto tako fokusirao na srpskog člana Predsjedništva BiH, optužujući ga za kriminal i korupciju, a ignorišući suštinske probleme u BiH, poput Suda BiH, koji je prije dva dana oslobodio Sakiba Mahmuljina za zločine koji su počinili pripadnici odreda „"El mudžahid" za vrijeme proteklog rata.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

SADRŽAJ SE NASTAVLJA NAKON OGLASA