Zbog neradne nedjelje u Bijeljini svakom petom radniku prijeti otkaz?
Veliku pažnju javnosti izazvala je odluka o izmjenama i dopunama odluke o radnom vremenu, kojom je u Bijeljini za trgovinske radnje zabranjen rad nedjeljom. Odluka o zabrani rada nedjeljom stupiće na snagu tokom sljedeće sedmice. Još uvijek se govori o tome kakve će biti posljedice, a koje koristi te da je ovo jedna ozbiljna odluka koja se tiče Bijeljine.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Jedan od razloga za donošenje takve odluke pravda se činejnicom da se zaposleni u trgovinama susreću sa problemima kao što su male plate i prekovremeni rad. Rad nedeljom se ne može posmatrati samo kao ekonomska kategorija koja se mjeri brojem kupaca i ostvarenim profitom, već rad nedjeljom ima mnogo značajniji sociološki i zdravstveni aspekt, poručuje gradonačelnik Ljubiša Petrović i odjeljenje za privredu. Zastupaju stav da nedjelja treba da bude dan koji će zaposleni u trgovinskim objektima moći da provedu sa svojom djecom i porodicom.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Iako stranačka koleginica gradonačelnika Petrovića, Mirjana Orašanin nije sigurna da su sagledani svi aspekti ovakve odluke i njeni efekti na budući život i rad u Bijeljini. S toga je izložila i detaljnu analizu.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Ukoliko nedjeljom radi pet radnika po osam sati, to je ukupno 40 radnih sati puta četiri nedjelje- 160 sati odnosno radno vrijeme jednog radnika, što znači da je svaki peti radnik višak ukoliko se ukine sedmodnevno radno vrijeme. Navela je i informaciju da će jedan lokalni lanac marketa kojem nije htjela navesti ime time izgubiti oko 3 miliona prometa godišnje kao i da će zbog promjene radnog vremena biti prinuđen da otpusti 25 radnika.
Mnogi smatraju da je rad nedjeljom potrebno regulisati na drugi način, a ne zabranom. Prije svega inspekcijskim kontrolama.
Ukupan broj zaposlenih na području grada Bijeljina u 2020 godini je prema podacima gradske uprave iznosio 23.321 radnik. U trgovini je od tog broja zaposleno 6.037 radnika. Upravo u trgovini je i najviše zaposlenih radnika na području Bijeljine, čak 25,89 odsto, slijedi pprerađivačka industrija sa 19 odsto radnika, 8,38 u javnoj upravi, u obrazovanju 7.6, zdravstvu 6.5, građevinarstvu 4.9 procenata.
