Nakon ruskih "crvenih linija" ništa više nije isto
Javno saopštavanje ruskog spiska zahtjeva za sopstvenu bezbjednost ponovo je uputilo evropske političare na ruskog predsjednika Vladimira Putina i suočilo ih sa činjenicom da Rusi ne blefiraju i da više nema nazad, procjenjuju analitički portali.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Novi "tektonski poremećaj" na Zapadu, prije svega u EU, počeo je nakon nedavnog virtuelnog sastanka lidera SAD Džoa Bajdena i Rusije Vladimira Putina te istog takvog sastanka Putina i kineskog čelnika Si Đinpinga, kao i Putinovog kraljevskog prijema u indijskoj prijestonici Nju Delhiju.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Strateška ofanziva Moskve i javno objelodanjivanja "crvenih linija" koje neće niko smjeti da pređe bez reakcije Rusije, dovela je evropske političare "u red" za razgovor sa Putinom.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
S obzirom da su sada "sve maske pale" i da je jasno da slijede otvoreni razgovori u kojima više nema mjesta za manipulacije ideološkog tipa i nametanje "vječnih tema" o stanju ljudskih, manjinskih i drugih prava i tema koje nemaju nikakvu stvarnu težinu - krenula su nova "hodoćašća" u Moskvu, navodi "Geopolitika".
Tako je ruskog predsjednika Putina telefonski nazvao novi njemački kancelar Olaf Šolc. Isto je učinio i francuski predsjednik Emanuel Makron, a prije njih i britanski premijer Boris Džonson. Putin ih je lično upoznao o ruskim stavovima.
Čitava stvar postaje čak i pomalo komična, jer su stigle izjave iz vrha NATO da će Evropa zajednički stupiti u pregovore s Rusijom, a generalni sekretar Jens Stoltenberg pozvao je i na obnovu formata Savjeta NATO-Rusija, koji je, zapravo, prestao sa radom upravo po želji samog Sjevernoatlantskog saveza još 2008. godine.
Ipak, već sada je jasno će Vašington i Moskva voditi svoje pregovore nakon što SAD uskoro dostave svoje prijedloge oko mogućeg postizanja sporazuma o zajedničkim bezbjednosnim garancijama.
Ako se dogovore, to moraće prihvatiti svi - i NATO i EU i Poljska i pribaltičke države i Ukrajina.
U međuvremenu, Rusiji je stigla otvorena podrška Kine u njenim stavovima oko traženja bezbjednosnih garancija od Zapada.
Rusija i Kina stvaraju čvrste političke, ekonomske i vojne odnose koji de fakto prelaze u sferu klasičnog savezništva i to isključivo zbog američke politike otvorenog "hladnog rata" sa obje ove zemlje, istovremeno.
SAD će se morati na ovaj ili onaj način suočiti sa tim stanjem. Ili deeskalacijom barem po nekim ključnim pitanjima ili će se odlučiti za "sve ili ništa", uvlačeći pri tome i evropske saveznike u haos koji je tada neizbježan, zaključuje "Geopolitika".
