Koliko zaista zarađuju radnici u Srpskoj i BiH: Bogataši dižu prosjek, a većina ni blizu "granice snova"

Prosječna plata je, kako odavno upozoravaju i analitičari i sindikalci, prilično problematična kategorija. Ona se izračunava kao aritmetička sredina zbir svih zarada, podijeljen brojem onih koji zarađuju. U društvima sa izraženom nejednakošću, poput BiH, izrazito visoke zarade nekolicine povlaštenih „dižu prosjek", dok većina radi za siću.

Narodski rečeno, ako jedna osoba jede meso, a hiljade drugih samo kupus, to ne znači da oni, u prosjeku, jedu sarmu. U toj „računici" sarmu, u stvari, ne jede niko.

Statistička varka

Koliko je prosječna plata statistička varka, zgodna za populistička nadgornjavanja, objašnjava Faruk Hadžić, stručnjak za makroekonomiju.

- Recimo, ako nas dvadesetak imamo, u prosjeku, platu od 1.000 KM, šta će se desiti ako u tu našu grupu dođe Bil Gejts? U tom slučaju, u naš prosjek bi ušle i njegove milijarde dolara. Znači li to da smo svi sada milioneri? Jasno da ne, iako će prosječna plata naše grupe, u takvom slučaju, biti milionska - objasnio je Hadžić za portal Nomad.

Bil Gejts, doduše, ne živi u BiH, ali u BiH žive i masne plate zarađuju političari, bankari i drugi „teškaši", koji sa svojim zaradama ulaze u prosjek.

Tako je u Federaciji BiH prosječna plata 1.045 KM, ali Lejla Čaušević Sućeska iz Saveza samostalnih sindikata BiH upozorava da taj statistički podatak ne odražava realnost.

- U taj prosjek ulaze i funkcioneri i finansijski sektor, gdje imate plate od 15.000 KM, kao i stotine hiljada radnika koji rade za minimalac, ili za tek nešto veću platu od minimalne - objašnjava Lejla Čaušević Sućeska za Srpskainfo.

U Fedraciji BiH, dodaje ona, oko 65 odsto radnika prima „zvaničnu" platu od 600 do 700 KM.

- Ako tome dodate i 100 ili 200 KM koje se isplaćuju u koverti, na crno, jasno je da to ne može pokriti ni polovinu minimalnih životnih troškova - navodi naša sagovornica.

Minimalac

U Republici Srpskoj prosječna plata je 1.004 KM. U Savezu sindikata RS, međutim, podsjećaju da je krajem prošle godine od ukupno 270.000 radnika u Srpskoj njih čak 125.000 radilo za plate od 600 KM ili manje od toga.

- Istovremeno, u godini korone, poslodavci su ostvarili dobit od1,9 milijardi maraka. Procjenjuje se da će ta dobit ove godine biti za 20 odsto veća, dakle preći će cifru od dvije milijarde - navodi Goran Stanković, generalni sekretar Saveza sindikata RS.

Dodaje da su plate porasle, ali neznatno, a tome je doprinijelo povećanje minimalca sa 540 na 590 KM i povišice budžetskim korisnicima od dva do pet odsto. Sve to je, naravno, jedno veliko ništa u odnosu na rast troškova života.

- Danas u Srpskoj velika većina zaposlenih u trgovini, građevinarstvu, prerađivačkoj industriji, poljoprivredi, te uslužnom sektoru i ugostiteljstvu zarađuje oko 700 KM mjesečno - kaže Stanković za Srpskainfo.

Uprkos katastrofalnom rastu cijena, plate se ne povećavaju, a ne mijenja se ni poreska politika.

- U ovakvoj situaciji, mi i dalje imamo porez na dobit od samo 10 odsto i on je isti za sve: i za male preduzetnike, koji jedva sastavljaju kraj s krajem, i za poslodavce koji zgrću milione. To nema nigdje na svijetu - kaže Stanković.

Sindikat

Kada sindikati „pritisnu" poslodavce zahtjevima za povećanje plata, dobiju uvijek isti odgovor.

- Kažu nam, mi smo poslove već ugovorili, ne možemo sada povećavati troškove. Kako onda mogu povećavati troškove za gorivo, a štediti samo na radnicima - pita Stanković i dodaje da u evropskim zemljama nije tako.

Da smo daleko od Evrope svjedoči i studija „Nejednakost u BiH - Od punih sefova do praznih džepova", koji su objavili istraživački centar „Gea" i Fondacija „Fridrih Ebert" u BiH.

Autori ove studije, Ognjen Đukić i Nikolina Obradović, još 2016. su upozoravali na dramatičan rast socijalne nejednakosti u postdejtonskoj BiH, koja je, kako navode, „ostala nezabilježena u statističkim podacima".

Iz analize poreskih podataka Republike Srpske, još tada je bilo jasno da najbogatije i najsiromašnije djeli prava socijalna provalija.

Milioneri

Kako se navodi u toj studiji, jedan procenat najbolje plaćenih u Srpskoj, koji su još u to vrijeme imali prosječne prihode veće od 3.000 KM mjesečno, zaradili su koliko i skoro polovina običnih smrtnika u Srpskoj.

Ta je razlika u zvaničnim statistikama, koje uzimaju u obzir samo aritmetički prosjek, ostala skrivena.

Podsjećamo da je ova studija rađena u „sretnija vremena", prije kovid krize i krize uzrokovane ratom u Ukrajini. Danas, kada cijene vrtoglavo rastu, a zarade većine stanovništva su „zakucane" na cifri od oko 350 evra, nejednakost je, tvrde analitičari, još izraženija.

Pozivajući se na zvanične podatke Poreske uprave RS, autori studije „Nejednakost u BiH - Od punih sefova do praznih džepova" iz 2016. godine, navode frapantnu razliku u prihodima, koja je još u to vrijeme postojala u RS.

- Najbogatija 23 lica u RS zaradila su jednako koliko i 23 odsto, ili skoro četvrtina, ukupnog broja svih poreskih obveznika - navode autori.

Dodaju da je u takvoj situaciji teško govoriti o prosječnoj plati kao relevantnom pokazatelju.

MERIMA ALIĆ: ZEMLJA RADNIČKOG SIROMAŠTVA

Merima Alić, naučna saradnica u Fondaciji „Fridrih Ebert" u BiH, ističe da većina radnika u BiH prima plate znatno manje od prosječnih, ali da je to podatak koji u statistikama rijetko ko ističe.

- Vrlo je važno da imamo jasne i relevantne statističke podatke, jer oni predstavljaju snažan argument u sindikalnoj borbi za radnička i socijalna prava. Ako, na primjer, pogledamo sindikalnu potrošačku korpu, koja za februar 2022. iznosi oko 2.400 KM i uporedimo je s prosječnom platom koja iznosi tek nešto više od 1.000 KM, jasno nam je kako radnici i radnice žive. U BiH imamo, čak i po takvoj računici, koja ne odražava pravu realnost, rastuće radničko siromaštvo - ističe Merima Alić za Srpskainfo.

Ona podsjeća na stavove stručnjaka, po kojima bi bilo mnogo realnije da statistike, umjesto prosječnih plata, obuhvataju takozvani „modus", prihod koji se u jednoj zajednici javlja najčešće.