Semberski poljoprivrednici zadovoljni nakon sastanka o agraru sa Dodikom i Pašalićem
Otkupna cijena ovogodišnje pšenice u Republici Srpskoj sigurno je najveća u Bijeljini, izjavio je danas direktor gradskog Agrarnog fonda Zlatan Lazarević.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Pokazalo se da ta cijena, oko čega smo se i okupili, nije toliki problem, rekao je Lazarević nakon sastanka više od stotinu semberskih poljoprivrednika sa srpskim članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom i ministrom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Borisom Pašalićem o problemima agrara.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Lazarević je rekao novinarima da je za narednu sjetvu u oktobru dogovoren rast podsticaja na 500 maraka po hektaru pšenice i rast izdvajanja za poljoprivredu iz budžeta Republike Srpske na 150 miliona maraka.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
- Ono što je izneseno kao veliki problem je koncesija državne zemlje, gdje su poljoprivrednici imali primjedbu da plaćaju visoke arende fizičkim licima, a da oni koji dobijaju koncesije imaju vrlo nisku arendu - naveo je Lazarević.
Prema njegovim riječima, dogovoreno je da se nađe pravično rješenje za raspodjelu zemljišta za zakup, kao i subvencija kroz podsticaje za one koji uzimaju zemljište u arendu od privatnih lica.
Predsjednik Udruženja "Sela Semberije" Boško Radić ocijenio je nakon sastanka da je sa pametnim ljudima lako pričati i rekao da je dogovor postignut u tri riječi.
On je najavljeni rast podsticaja i agrarnog budžeta nazvao pravim putem za rješavanje problema u poljoprivredi i za očuvanje agrara u Republici Srpskoj.
Mladi poljoprivrednik Slobodan Aleksić iz bijeljinskog naselja Golo Brdo rekao je na sastanku i u obraćanju novinarima da je jedan od rijetkih momaka iz Bijeljine koji je odlučio da ostane na očevom poljoprivrednom imanju i da sa ocem i bratom obrađuje 20 hektara zemlje.
- Volio bih u budućnosti da dobijemo još zemlje da obrađujemo, da ne bih morao da idem iz svoje zemlje i sa imanja na kojem je radio moj djed i radimo otac, brat i ja - naveo je ovaj dvadesetpetogodišnjak.
Aleksić je rekao da neće ostaviti svoje imanje, iako to radi većina njegovih vršnjaka koji bježe od poljoprivrede kao od ponižavajućeg posla.
- Ne tražim drugi posao, a bila bi mi pomoć da dobijemo još zemlje da je obrađujemo - rekao je mladi poljoprivrednik.
