Preporučiti knjigu je privilegija

Preporučiti dobar restoran, garsonjeru na moru, frizera, je odgovornost, preporučiti knjigu je privilegija. Kao pisac drugih privilegija nemam pa ću ovu dobrano iskoristiti. Izbor ću svesti na pet naslova iz svoje kućne biblioteke kojima se rado vraćam kao što se vraća rodnoj kući i zavičaju.

Preporučiti knjigu je privilegija

Dakako piščev zavičaj je jezik iz kojeg je stasao i izrastao.

TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA

Prvi naslov je djelo izraelskog humoriste Efraima Kišona „Kod kuće je najgore“. Riječ je o zbirci kratkih satiričnih priča inspirisanih svakodnevicom porodičnog života, koja obiluje mnoštvom komičnih situacija u kojima se možemo i sami naći ili prepoznati, te se stoga kao čitaoci lako identifikujemo sa njenim akretima. Roditeljstvo kao uvijek aktuelna tema i izazov, bračni i rodbinski odnosi, kurtoazne fraze, razgovori i izgovori, besmisao uniformnog ponašanja u određenim prilikama kao što su godišnjice ili praznici i još mnoštvo drugih situacija koje pisac vješto okreće na šalu čine čudesan kaleidoskop ove urnebesno humoristične knjige. Prevođen na četrdesetak jezika u milionskim tiražima, Kišon je pravi izbor, a njegova knjiga „Kod kuće je najgore“ je zasigurno najčitanija jevrejska knjiga poslije Biblije.

Druga preporuka je ujedno i najčitanije djelo portugalskog nobelovca Žoze Saramaga „Sljepilo“. To je alegoričan roman koji razobličuje ljudske odgovore na neočekivanu epidemiju sljepila, raspadanje i trulež društva i društvenih normi, dehumanizaciju svih životnih tokova, strah, zavist, socijalnu distancu- riječju, ovo štivo je idealna katarza od svega što smo pregurali tokom pandemije korona virusa. Virus sljepila je aluzija na bolest totalitarnih režima a ujedno i kritika vlasti i vlastodržaca uopše, kritika koja ne štedi ni tlačitelje ni potlačene. Slika kolapsa jednog sistema vrijednosti je zapravo oda moralu i etičkim vrijednostima čiji su nosioci glavni likovi romana, koji su doslovce bezimeni. Ko nije čitao „Gospodara muva“, ova knjiga će mu dobro doći kao zgodan aperitiv.

Ljubiteljima uzbudljivih štiva koja obiluju čestim i neočekivanim zapletima predlažem da pročitaju roman- psihotriler „Nestali“, američkog pisca i kliničkog psihologa Stivena Vajta. Taj bestseler Njujork Tajmsa je satkan od napetih realističnih dijaloga, uzbudljive naracije i filmski slikovite fabule . Pisac je maksimalno iskoristio iskustvo dugogodišnjeg rada i razgovora sa pacijentima kako bi oblikovao što uvjerljivije situacije. Između idiličnog porodičnog života glavnog lika Alena Gregorija i zločina, tajni i intriga koji ga prate van privatnosti doma postoji očigledna nesrazmjera, ali je ta ambivalentost plodna i  učinkovita dotle da pred čitaoca stavlja dva suprostavljena svijeta koji naizgled egzistiraju odvojeno a u biti su isprepleteni.

TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA

Djelo „Svijet u Isusovo doba“ njemačkog pisca Vernera Dalhajma, profesora istorije starog vijeka na Tehničkom univerzitetu u Berlinu, po mnogima je najbolja istorijska knjiga za 2014. godinu. Pored toga što vjerno oslikava stanje Carstva: vladavinu, umetnost, kulturu. Dalhajm u ovoj knjizi paralelno prikazuje istoriju Rimskog carstva i razvoj hrišćanstva. Autor posebnu pažnju poklanja fenomenu  procvata hrišćanstva u carskim okvirima, navodeći nas na razmišljanje koliko ta nova revolucionarna religija duguje snazi Rima, a koliko je taj odnos izbalansiran u smislu obostrane koristi. Zato je ova knjiga poput bistre rijeke obgrljene dvjema raznolikim obalama. Na jednoj obali je oslikana administrativna struktura Rimskog carstva i načini vladavine rimskih principata, a na drugoj život običnog čovjeka. Knjiga je pisana tečnim jezikom razumljivim za svakoga,  a posebno će zadovoljiti one ljubitelje istorijskih štiva koji su skloni istraživanju granica između naučnih činjenica, mitova, predanja i vjerskih učenja. Nesumniivo, pomenuto djelo će značajno produbiti i obogatiti vaša znanje o istoriji starog vijeka i potaći žeđ za širim i novim.

Na kraju toplo preporučujem epski avanturistički roman Roberta Lindona “Za bijelim sokolom”. Ukratko radi se o prilično obimnom štivu (na blizu 800 strana) u kojem mogu uživati doslovno sve generacije. Kako ne bih uskratio niti jedan trenutak uživanja u mnoštvu napetih epizoda ove knjige smještenih u 11. vijek, (dakle u viteško doba), reći ću još samo da bi po meni njihova eventualna ekranizacija doživjela ako ne veću onda bar jednaku slavu kao “Game Of Thrones”.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

SADRŽAJ SE NASTAVLJA NAKON OGLASA