Reforma javne uprave u BiH stoji, 10,5 miliona niko ne troši
Kancelarija za reformu javne uprave u posljednje dvije godine sprovela je svega 14 odsto planiranih aktivnosti i u ovom trenutku najveći problem je nepostojanje političke volje da se bilo šta promijeni.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
U prilog tome govori i činjenica da još od 2017. godine na računu Fonda za reformu javne uprave stoji oko deset i po miliona KM sredstava koja se ne troše, jer ne postoji dogovor unutar BiH kako treba da se reformiše javna uprava i ko treba da vodi te procese.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
"Pokušavamo cijelo vrijeme da odblokiramo proces i preduslov je usvajanje određenih političkih dokumenata. Politička struktura je ključna za reformu i ono što mi radimo su tehničko-operativne stvari. Kada politika da zeleno svjetlo, onda mi možemo da radimo svoj posao", rekao je za "Nezavisne novine" Dragan Ćuzulan, koordinator za reformu javne uprave.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
On ističe da je u Fondu za reformu javne uprave bilo više od 15 miliona KM, ali da su pojedini donatori, odnosno Danska i Švedska, povukli oko pet miliona jer su njihove vlade tražile izvještaj o utrošku sredstava.
"U Fondu su uglavnom donatorska sredstva i pokušali smo da spriječimo da ostanemo bez oko pet miliona KM koje su povuke Danska i Švedska, ali nismo uspjeli. Imamo uvjeravanja i potvrde ostalih donatora da sredstva neće povlačiti, tako da je sad na redu politika", kazao je Ćuzulan.
U izvještaju o radu Kancelarije za reformu javne uprave za 2022. godinu istaknuto je da tijela za koordinaciju reforme javne uprave na političkom i tehničkom nivou još nisu uspostavljena. Jedno od tijela koje nije formirano je i koordinacioni odbor za reformu javne uprave, o kojem se priča godinama, a u kojem bi trebalo da sjede predsjedavajući Savjeta ministara BiH i entitetski premijeri, a kako nezvanično saznajemo, jedan od razloga što ovo tijelo nikada nije zaživjelo je i to što predstavnici EU traže da na čelu tog koordinacionog odbora bude ministar pravde BiH. Ovome se protive u Republici Srpskoj i to iz razloga što ministar pravde BiH nema nikakve nadležnosti po pitanju reforme javne uprave, jer taj proces treba da vode entiteti, a ne da ide sa nivoa Bosne i Hercegovine.
Inače, kada je riječ o reformi javne uprave, gotovo sva istraživanja govore da je BiH tek na počecima, da je u ranoj fazi reforme i da je postignut tek ograničen napredak na ovom pitanju.
Koliko se vodi računa o reformi javne uprave u Bosni i Hercegovini možda najbolje pokazuje podatak da je Savjet ministara BiH prošle godine produžio period važenja Strateškog okvira za reformu javne uprave 2018-2022. godine do 2027. godine. Ova odluka Savjeta ministara BiH potvrdila je da se u prethodnih nekoliko godina ništa nije radilo na reformi javne uprave jer je bez izmjene dokumenta produženo njegovo važenje za pet godina.*
