Proljećna sjetva ide planiranom dinamikom
Proljećna sjetva u Republici Srpskoj se odvija nesmetano, na tržištu je dovoljno repromaterijala i već se počelo sa podjelom regresiranog dizela, potvrdio je Srni pomoćnik ministra poljoprivrede Republike Srpske Goran Bursać.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
"Već smo aktivirali oko sedam miliona KM, što znači da poljoprivrednici uzimaju dizel i da je sjetva u punom jeku. U odnosu na prošlu godinu povećali smo premiju za litar dizela sa 0,50 KM na 0,75 KM, što će sigurno dobrodoći poljoprivrednicima imajući u vidu trenutnu visoku cijenu nafte", rekao je Bursać.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Bursać je naveo da je planirano da budu zasijana 170.653 hektara, a da očekuju sjetvu kukuruza na površini od oko 128.000 hektara.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Kada je riječ o jesenjim usjevima žitarica, on je naveo da su u dobroj kondiciji i površine posijane pšenicom veće su za 30 odsto nego prošle godine, te se može očekivati dobra žetva.
"Vjerujem da je odluci poljoprivrednika da siju pšenicu u većem obimu doprinijelo povećanje podsticaja na 500 KM po hektaru zasijane pšenice. Povećali smo i podsticaje za sve uljarice koja sada iznosi 300 KM po hektaru i to može obezbijediti izvjesnost proizvodnje u Republici Srpskoj", istakao je Bursać.
On je naveo da se u Srpskoj od uljarica uglavom siju soja, uljana repica i suncokret.
Bursać je rekao da je cijena mineralnog đubriva ove godine dosta povoljnija u odnosu na prošlogodišnju, posebno kada je riječ o "Urei" čija je cijena manja više od 40 odsto.
"To će sigurno uticati na proizvodnju. Po nekim našim informacijama, sjetva hektara kukuruza će ove godine biti jeftinija za oko 200 KM. U Republici Srpskoj očekujemo da ukupna proizvodnja bude oko 1,25 milijardi KM", rekao je Bursać.
On je naveo da su pšenica, kukuruz, te povrće strateške kulture u Srpskoj, ali da se u manjim količinama siju i ostale.
"Ove godine smo obezbijedili regresiranje svih sjemena domaćih proizvođača u iznosu od 50 odsto maloprodajne cijene s ciljem omasovljenja sjetve", istakao je Bursać.
Kada je riječ o organskoj proizvodnji, on je naveo da su za zasnivanje ove proizvodnje obezbijeđena dodatna sredstva u iznosu 600 KM po hektaru i 500 KM po uslovnom grlu za stočarstvo koje se bavi organskim uzgojem.
"Protekle tri godine uložili smo velike napore za unapređenje organske proizvodnje i naši parametri pokazuju da smo za te godine utrostručili broj proizvođača i mislim da to ide u dobrom smjeru", dodao je Bursać.
On je zaključio da je obezbijeđena i rekordna isplata svih obaveza po osnovu podsticaja iz 2022. godine, a već je isplaćeno i pet miliona KM iz agrarnog budžeta za ovu godinu.
21° 10°
