Strelci zapaprili cene i postavili ultimatum

U Republici Srpskoj svake godine se ispali sve više protivgradnih raketa, a broj dana sa dejstvima u poslednjih deset godina se udvostručio. Najveća opasnost od grada je na području Bijeljine, sa čijih je stanica lane ispaljeno najviše raketa - četvrtina od ukupnog broja.

Strelci zapaprili cene i postavili ultimatum
Međutim, semberski poljoprivredici strahuju da ove godine neće biti zaštićeni jer “Protivgradna preventiva RS” sa bijeljinskom opštinom još nije potpisala ugovor. Razlog je ultimatum koji su tamošnji strelci postavili - 2.000 KM naknade za sezonu. To je inače dupla cena za ovaj posao, a u pripravnosti su u proseku dva meseca. Strelci ne odustaju od svojih zahteva, a iz opštine poručuju da, ako njih isplate, nijedna marka neće ostati za održavanje i rad protivgradnih stanica. Za eventualnu štetu u slučaju oluja, poput onih iz prošle godine, niko od nadležnih ne preuzima odgovornost. Ako je za utehu, sa 22 strelca postignut je privremeni dogovor. Obećali su da će u slučaju potrebe dejstovati, ali da se sa nadležnima u opštini pokuša naći dogovor i da im se ipak udovolji. Načelnik Odeljenja za poljoprivredu u opštini Bijeljina Predrag Jović kaže da su jedina opština koja je obaveze za protivgradnu zaštitu lane isplatila na vreme. - Ove godine je planirano 3.000 KM za 24 stanice. Međutim, što se tiče problema sa strelcima, ruke su nam vezane jer su „Protivgradna preventiva“ i Ministarstvo poljoprivrede za to nadležni. Trebalo je na vreme znati da strelci neće pristati na staru cenu i naći neku zamenu - kaže Jović. On dodaje da je dobra vest to što su ipak pristali da budu na radio-vezama, a i lane su tražili dodatni novac i dobili po još 200 KM. Objašnjava da je bunt strelaca izazvao i manjak raketa koje su im bile na raspolaganju, a treba da brane 54.000 hektara obradive površine. Dodaje da je područje Brčkog i Ugljevika u još goroj poziciji – tamo nema nijedne stanice. U “Protivgradnoj preventivi RS” potvrđuju da ugovori nisu potpisani ni sa Srebrenicom ni s Brčko Distriktom. I ovde koče strelci – jedini koji je radio ovaj posao u Srebrenici otkazao je saradnju. Inače, za zaštitu tamošnjeg poljoprivrednog zemljišta potrebno je osam protivgradnih stanica. Osim što muku muče sa ucenama strelaca, „Protivgradna zaštita RS“, kako sada stvari stoje, neće imati ni čime da deluje. - Trenutno imamo 821 raketu, što je 4,3 po stanici. Optimum je da imamo 15 po stanici, ali za to bi nam trebalo oko million KM – napominje v.d. direktora “Protivgradne preventive RS” Rajko Popović. Vlada RS odobrila im je 240.000 KM za nabavku 430 raketa, čime bi svaka stanica imala u proseku oko šest raketa. Međutim, još nisu dobili nijednu marku. U Ministarstvu poljoprivrede RS kažu da bi novac “trebalo da bude prebačen ove sedmice”. I dok u „Protivgradnoj zaštiti“ rešenje problema sa strelcima očekuju od resornog ministarstva, iz Vlade vraćaju lopticu. - Što se nas tiče, neprihvatljivo je da strelci u Bijeljini budu plaćeni više i nije tačno da oni više rade u odnosu na ostale. Apelujemo da se to reši i pronađe način da sve stanice budu u funkciji - kažu u Ministarstvu. Vladimir Usorac, predsednik Udruženja poljoprivrednika RS, upozorava da se nije smelo desiti da Bijeljina i Srebrenica nemaju protivgradnu zaštitu. - To treba hitno da se reši. Problem u Semberiji je lako reštiti - raspisati javni oglas da se jave ljudi koji su voljni da rade za ponuđenu cenu. Ovo je najgore rešenje, jer nekolicina u svojim dvorištima drži rampe i ucenjuje ostale - kaže Usorac. On ocenjuje da je cela priča krajnje neozbiljna i da bi po utrošku sredstava sistem zaštite trebao da bude organizovaniji. - Treba razmišljati i da se sav novac za protivgradnu zaštitu usmeri na osiguranje useva i da se potpuno odustane od ovakvog sistema zaštite od grada.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

SADRŽAJ SE NASTAVLJA NAKON OGLASA