Bijeli hram u selu Brodac
Crkva u selu Brodac sve vrijeme postojanja bila je duhovni centar ovog dijela Semberije i dijelila je sudbinu svojih parohijana. U mirnim vremenima bila je svjedok njihovih srećnih trenutaka, a u ratnim, opasnim i neizvjesnim vremenima bila im je utočište i spas duši.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
U semberskom selu Brodac nalazi se jedna od najstarijih bogomolja u Semberiji, koja je značajna po tome što je bila centar istorijskih događaja za ovaj kraj Srpske, davno prije nego što je izgrađena Bijeljina.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Ovo dominantno zdanje jedinstveno je u Semberiji po tome što ima dva identična zvonika, a koju je slijepi narodni guslar Filip Višnjić opjevao kao "bijelu crkvu" - kako je i danas narod zove.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Stavrofor Risto Mirković rekao je Srni da, prema ljetopisu, prvi podaci o crkvi u selu Brodac datiraju iz 1723.godine.
"Brodačka parohija sa selima Brodac, Ostojićevo, Dazdarevo, Trnjaci, Međaši, Balatun, Rača i Velino Selo imala je još 1723.godine veliku crkvu-brvnaru, koju su Turci spalili 1788.godine i zabranili da se na tom mjestu više gradi crkva", priča sveštenik Mirković.
On dodaje da je 1790. godine Brodačkoj parohiji dozvoljeno da, na drugoj lokaciji, na groblju u selu Brodac izgradi novu, ali znatno manju crkvu.
"Na osnovu istorijskih podataka poznato je da je pred tom crkvom knez Ivo organizovao otkup zarobljenih Mačvana iz Dobrića od Kulin-kapetana", rekao je stafrofor Mirković.
U toku Bosanskohercegovačkog ustanka 1876. godine "bijelu crkvu" Turci su spalili, a narod ovog kraja izbjegao je tada u Srbiju preko Drine i Save.
"Po povratku mještani su obnovili svoje kuće. U to vrijeme Semberija je potpala pod austrougarsku vlast. Tadašnji kotarski predstojnik u Bijeljini Franjo Plentaj, čija se spomen-ploča nalazi iznad crkvenih vrata, okupio je ugledne domaćine iz Brodca i sa njima se dogovorio o izgradnji nove crkve", priča proto Mirković.
Zidanje nove crkve, koja se nalazi u neposrednoj blizini spaljene "bijele brodačke crkve", započeto je 1882. godine i trajalo je dvije godine.
„Novosagrađenu crkvu, posvećenu Svetom arhangelu Mihailu, osveštao je 12. jula 1884. godine mitropolit zvorničko-tuzlanski Dionisije i od tada se svake godine na Petrovdan narodnim zborovima i molitvama obilježava ovaj sveti i veliki događaj", rekao je Mirković.
Ova crkva jedinstvena je po tome što je, osim sličnih pravoslavnih crkava u Sremskim Karlovcima i Temišvaru, jedina srpska bogomolja sa dva ista zvonika južno od Save i Dunava.
U Prvom svjetskom ratu austrougarska vojska 1917. godine skinula je zvona sa ove crkve i odnijela ih u Beč da bi se od njih pravila municija. Nova četiri zvona su nabavljena 1927. godine iz iste livnice kao i prva - u Šapranju u Mađarskoj.
Crkvena opština u Brodcu nekada je imala posjed od 82 dunuma, koji joj je u agrarnim reformama 1953. i 1957. godine nepravedno oduzet, a sada ima samo portu i okućnicu parohijskog doma na ukupno 19 dunuma.
Brodačka crkva je obnavljana u nekoliko navrata, posljednji put prije četvrt vijeka, ali nikada u potpunosti.
"Uoči 120. godišnjice postojanja hram Svetog arhangela Mihaila obnovljen je i zablistao punim sjajem, istim onakvim kakvim je sijao prije 120 godina, kada su ga sagradili naši blagočestivi preci", rekao je Mirković Srni.
Priredila: Rada BILIĆ
21° 10°
