Gradonačelnik LJubiša Petrović rekao je da su ove teme značajne za Semberiju koja je pretrpila višemilionske štete u poplavama 2010. i 2014. godine. TEKST SE NASTAVLJA NAKON VIDEO OGLASA

- Pored znanja koje će nam danas prenijeti eminentni profesori iz različitih država Erope, danas ćemo utvrditi pravce daljeg djelovanja radi efikasnog upravljanja rizicima od poplava.  Što se tiče Drinskog nasipa, dolaskom na dužnost nisam zatekao apsolutno nikakvu dokumentaciju, pa je čitav proces tada započet od nule. Postupak eksproprijacije oko 110 parcela riješen je jednim dijelom sporazumno, a drugim dijelom sudskim putem. Uvidjeli smo da su naknade za eksproprijaciju bile višestruko niže nego u slučaju eksproprijacije zemlje za auto-put, te je naš prvi korak bio da se ovaj disbalans ukloni i da se cijene postave približno jednake za parcele istih kategorija.  Po tom je uslijedio postupak pribavljanja građevinske dozvole, koji smo efikasno proveli u onim koracima koji su u našoj nadležnosti. Gradnja nasipa je planirana u dužini od 33 kilometra, a prva dionica od oko tri kilometra, čija je gradnja započeta, ne može zaštiti Janju niti bilo koju drugu mjesnu zajednicu, jer je nasip trebao biti građen još dalje uzvodno uz rijeku Drinu. Prva dionica radova iznosiće oko četiri miliona KM. Grubi zemljani radovi iznose oko milion KM po dužnom kilometru, što bi značilo da je vrijednost tih radova za Drinski nasip oko 35 do 40 miliona KM, a znamo da se višemilionski iznosi novčanih sredstava sliju u republički budžet svake godine na ime vodnih koncesionih naknada, pa je tako svake godine mogao biti izgrađen po jedan nasip. Sedam godina je izgubljeno, a zajedno sa njima i Svjetska banka kao kreditor, koja se zbog neaktivnosti na realizaciji ovog projekta povukla, pa su “Vode Srpske” morale pronaći novog kreditora za finansiranje ovih radova. Opredijeljenost Grada je da i dalje nastavi rješavati imovinsko-pravne odnose - eksproprijaciju parcela za izgradnju Drinskog nasipa, a za tu svrhu do sada smo utrošili 729.000KM, sve sa ciljem da ubuduće efikasno zaštitimo ljudske živote, ali i imovinu – bio je jasan Gradonačelnik.

Milan Gavrić, pomoćnik Ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, rekao je da su se na ovom naučnom skupu okupili najeminentniji stručnjaci Srbije i Republike Srpske, kako bi razmijenili i proširili svoja znanja o ozbiljnosti klimatskih promjena koje su svakim danom sve uočljivije i o načinima njihovog usporavanja.

- Naša namjera je da ova panel diskusija bude samo prvi korak u nizu aktivnosti koje će dovesti do  implementacije mjera za ublažavanje destruktivnih dejstava velikih voda nastalih usljed evidentnih klimatskih promjena koje pogađaju naše države – poručili su iz Ministarstva.

Martina Egedušević iz britanske konsultantske kuće Arup, govorila je o znanjima stečenim kroz istraživanje prirodnih rješenja za poplave, načinima na koji se problem poplava može prirodnim putem regulisati u lokalnoj zajednici, što bi doprinijelo smanjenju klimatskih promjena na pravi način, jer, kako sama zaključuje, Republika Srpska ima prirodnog potencijala za to.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.