"Vegetacija je uzrok regionalnog kolapsa elektroenergetskog sistema koji se desio 21. juna"

Nakon šest mjeseci istrage o uzrocima kolapsa, utvrđeno je da je prvo došlo do kvara na dalekovodu Ribarevine-Podgorica, a potom i na dalekovodu Zemblak-Kardija.

"Utvrđeno je da su oba incidenta uzrokovana nedovoljnom udaljenošću dalekovoda od vegetacije, što je rezultiralo ispadanjem drugih dalekovoda i kolapsom napona u BiH, Crnoj Gori, Albaniji i Hrvatskoj", navodi se u izvještaju.

Iako se neposredno nakon energetskog kolapsa na zapadnom Balkanu pokušavalo utvrditi jedan kvar koji je lančanom reakcijom doveo do pada napona i ispadanja cijele mreže, Asocijacija je utvrdila da su se dogodila dva kvara u razmaku od 12 minuta s istim uzrokom i posljedicama po dopremanje strujom u čak četiri države.

Razrađujući nalaz da je uzrok ispada dalekovoda vegetacija, iz Asocijacije navode da je u oba slučaja došlo do "skraćivanja udaljenosti između dalekovoda i površine ispod njega", nakon čega se aktivirao sistem zaštite i isključio rad dalekovoda.

Sistem je pokušao ponovo automatski da se uključi, ali to nije uspjelo.

U izvještaju se ne razrađuje odgovornost operatora u Crnoj Gori, Albaniji i Grčkoj za eventualno neodržavanje površina ispod dalekovoda, nego se najavljuje dodatno izvještavanje o junskom kolapsu do kraja 2025. godine.

S druge strane, ističu se uticaji snažne potrošnje električne energije zbog temperatura viših od 40 stepeni Celzijusovih koje su tada vladale na zapadnom Balkanu.

"Prosječna evropska temperatura za jun bila je 1,57 stepeni viša od prosjeka za period od 1991. do 2020, što je jun 2024. učinilo drugim najtoplijim junom u tom periodu", navodi se u izvještaju.

Osvrnuvši se na junsku rekordnu potrošnju struje na zapadnom Balkanu, iz Asocijacije ukazuju da je najveća cijena struje zabilježena u Albaniji od 176,32 evra za megavat-čas.

"Opterećenja odražavaju sezonske promjene i povećavaju se zbog turizma i sličnih vremenskih uslova širom regiona. Dnevna kriva opterećenja 21. juna bila je oko deset odsto viša od prosjeka radne sedmice, a ukupna potrošnja značajno raste", utvrdila je Asocijacija evropskih mrežnih operatora.

Velika potražnja za električnom energijom ključna je za razumijevanja kolapsa koji je uslijedio nakon ispada na dalekovodima u Crnoj Gori i na granici Albanije i Grčke.

Istragom je utvrđeno da je 21. juna, kao i većinu vremena na području zahvaćenom incidentom, zabilježena znatna razlika između redovne komercijalne razmjene i zabilježenih tokova do 500 megavata.

U prekogranične prebačaje uobičajenog prenosa struje taj dan izvještaj ubraja i prekoračenje izvoza električne energije iz Hrvatske u BiH za 100 megavata, dok je očekivani saldo bio uvoz u Hrvatsku iz BiH od 364 megavata.

Prema utvrđenom redosljedu kolapsa 21. juna, nakon kvarova na dalekovodima Ribarevine-Podgorica i Zemblak-Kardija u razmaku od samo 15 minuta iz sistema je ispalo 19 dalekovoda, među kojima i dalekovodi koje u cjelosti, poput dalekovoda Brinje-Pađene, ili u saradnji sa elektroprivredama susjednih država, poput dalekovoda Trebinje-Plat, održava Hrvatski operator prenosnog sistema.

Uklanjanje kvarova i ponovno uspostavljanje napajanja strujom u Crnoj Gori i dijelovima BiH, Hrvatske, Albanije i Grčke potrajali su taj dan tri sata.

Iz podataka prikupljenih u istrazi proizlazi kako do kolapsa ovakvih razmjera ne bi došlo da se u tako kratkom vremenu dogodio samo jedan kvar.

Zajednica evropskih operatora naglašava i uticaj podmorskog kabla Monita, koji povezuje elektroenergetske sisteme Crne Gore i Italije na junski kolaps.

Značaj ovoj podmorskog kabla jeste u tome što države u kojima je došlo do kolapsa nemaju u junu dovoljno svoje proizvedene električne energije, nego je moraju uvoziti.

Prvi pokušaj utvrđivanja uzroka strujnog kolapsa bio je u julu kada su se sastali operatori Crne Gore, Albanije, Grčke i BiH. Već tada se znalo da su sporna dva dalekovoda, ali se nije znao uzrok njihovog ispadanja iz mreže.

Ni izvještaj zajednice operatora ni drugi izvori ne potvrđuju uticaj navodnog požara i eksplozije koji su se, prema pisanju crnogorskih medija, dogodili 21. juna na granici Crne Gore i BiH u blizini jednog od dalekovoda.

Mediji su čak pominjali i helikoptere crnogorskog Ministarstva unutrašnjih poslova koji su poslati na gašenje požara, ali ni ta informacija nikad nije službeno potvrđena, prenosi "Jutarnji list".