Sudar praznične euforije i svakodnevice

Iako se često čini da se tema depresije u javnosti ponavlja svake godine u isto vrijeme, stručnjaci ističu da to nije slučajnost. Druga polovina januara predstavlja period u kojem se kod mnogih ljudi naglo sudaraju očekivanja i realnost. Završetkom praznika nestaje euforija, svakodnevne obaveze ponovo dolaze u prvi plan, a mnogima ostaju finansijski pritisci, iscrpljenost i osjećaj praznine.

Kako objašnjava dr Aleksandar Milićević, specijalista psihijatrije u JZU Bolnica „Sveti Vračevi“ Bijeljina, dodatni otežavajući faktori su kratki dani, manjak sunčeve svjetlosti, hladno vrijeme i smanjena fizička aktivnost, što sve zajedno može dovesti do pada raspoloženja, a kod osjetljivijih osoba i do razvoja depresivnih simptoma.

Depresija nije prolazna tuga

Kako naglašava dr Milićević, depresija nije isto što i prolazna tuga ili loše raspoloženje. Riječ je o ozbiljnom psihičkom poremećaju koji utiče na raspoloženje, mišljenje, ponašanje i tjelesno funkcionisanje.

“Za razliku od kratkotrajne tuge, depresija traje najmanje dvije sedmice, prisutna je gotovo svakodnevno i značajno narušava svakodnevni život – posao, odnose s drugima, san, apetit i interesovanje za aktivnosti koje su ranije pričinjavale zadovoljstvo. Osoba se iz tog stanja ne može „voljom“ izvući, zbog čega je važno na vrijeme prepoznati simptome i potražiti pomoć”, istakao je dr Milićević.

Ko je pod većim rizikom?

Govoreći o uzrocima, dr Milićević ističe da ne postoji jedan faktor koji dovodi do depresije. Najčešće je riječ o kombinaciji unutrašnjih i spoljašnjih uticaja. Unutrašnji faktori uključuju genetiku, osjetljivost nervnog sistema i određene crte ličnosti, poput perfekcionizma, niskog samopouzdanja i sklonosti samokritici.

“Spoljašnji faktori obuhvataju stres, gubitke, hronične probleme, bolesti, socijalnu izolaciju i životne krize. Nijedan od ovih faktora sam po sebi nije dovoljan – presudno je njihovo međudjelovanje”.

Kako djelovati preventivno?

Prevencija depresije podrazumijeva brigu o mentalnom zdravlju jednako kao i o fizičkom. Preporučuje se održavanje dnevne rutine, redovan san, fizička aktivnost, boravak na dnevnom svjetlu, realna očekivanja od sebe i drugih, kao i njegovanje socijalnih kontakata.

Prema riječima dr Milićevića, važno je dozvoliti sebi pad energije nakon praznika, ali i reagovati ako se loše stanje produžava.

Opasnosti samodijagnostikovanja

Poseban problem predstavlja sve češća praksa samodijagnostikovanja i uzimanja antidepresiva ili sedativa bez stručnog nadzora. Dr Milićević upozorava da takav pristup može biti izuzetno opasan, jer može dovesti do pogoršanja simptoma, neželjenih efekata, razvoja zavisnosti ili prikrivanja ozbiljnijih poremećaja. Terapija mora biti individualno prilagođena i vođena od strane ljekara, uz kontinuirano praćenje i eventualne korekcije.

Kada potražiti stručnu pomoć?

“Iako je svijest o mentalnom zdravlju u porastu, stigma i dalje postoji, a depresija se često pogrešno doživljava kao slabost, a ne kao bolest. Razlika između prolazne krize i poremećaja koji zahtijeva liječenje ogleda se u trajanju i intenzitetu simptoma. Prolazna kriza traje kraće, osoba i dalje funkcioniše i simptomi se postepeno povlače. Kada tegobe traju duže od dvije sedmice, pogoršavaju se i utiču na svakodnevni život – tada je neophodna stručna procjena i liječenje”, naveo je dr Milićević.

Ljekaru se, kako je istakao, treba obratiti u slučaju dugotrajne tuge, gubitka interesa i zadovoljstva, poremećaja sna i apetita, hroničnog umora, osjećaja bezvrijednosti i beznađa, kao i pojave misli o smrti. Pravovremeno javljanje u velikoj mjeri utiče na ishod liječenja – što se ranije započne terapija, oporavak je brži, a rizik od komplikacija manji

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.