Manje rutine, više odgovornosti: Da li će AI zamijeniti meteorologe?

Meteorološke karte, upozorenja i vremenske aplikacije sve češće nastaju uz pomoć sistema vještačke inteligencije. To ne znači da će prognozer uskoro postati suvišan: AI mijenja način na koji se prognoza proizvodi, ali ne preuzima cijeli lanac odluka koji je važan kada vrijeme ugrožava ljude, saobraćaj, poljoprivredu ili energetiku.

AI je već u operativnoj prognozi

Najveći pomak dogodio se kada su modeli zasnovani na mašinskom učenju izašli iz laboratorija i počeli da rade u redovnim meteorološkim službama. Evropski centar za srednjoročne vremenske prognoze od februara 2025. operativno koristi svoj Sistem prognoziranja uz pomoć AI, paralelno s klasičnim numeričkim modelom koji računa razvoj atmosfere primjenom fizičkih zakona.

Brzina nije isto što i potpuna samostalnost

AI modeli uče iz velikih skupova ranijih opažanja, analiza i prognoza. Zbog toga mogu veoma brzo izračunati globalnu prognozu i kod nekih mjerila pokazati jednaku ili bolju vještinu od standardnih fizičkih modela. Njihova velika prednost je što za računanje troše mnogo manje vremena i energije.

Međutim, prognoza nije samo jedna karta za sutra. Meteorolozi porede više modela, radarske i satelitske snimke, mjerenja sa stanica i lokalno poznavanje terena. Posebno je važno procijeniti koliko je pouzdan signal za pljusak, olujni vjetar, led ili naglu promjenu vodostaja, a ne samo odrediti najvjerovatniji ishod.

Najprije se automatizuju ponavljajući poslovi

Dio rutinskog rada vjerovatno će se znatno smanjiti. Tu spadaju automatska obrada ogromne količine podataka, izrada osnovnih karata, prepoznavanje obrazaca na radarskim snimcima, dorada sirovog izlaza modela i priprema prvih verzija tekstualnih prognoza. Za jednostavne, standardizovane proizvode biće potrebno manje ručnog rada nego ranije.

To može smanjiti potrebu za poslovima koji se svode na mehaničko prepisivanje modelskih izlaza. Ali u meteorologiji takvi poslovi nisu isto što i zanimanje meteorologa u cjelini. Prognozer je često potreban upravo onda kada automatizovani rezultat nije dovoljan: kada se modeli razilaze, kada se lokalni efekti ne vide dobro na široj mreži ili kada odluka zavisi od posljedica pogrešne procjene.

Od prognoze ka odluci

Savremeni meteorolog sve više radi ono što se naziva podrškom odlučivanju. Nije isto reći da postoji mogućnost obilne kiše i objasniti službi civilne zaštite, upravljaču hidroelektrane, aerodromu ili poljoprivredniku šta taj rizik može značiti na određenom području i u kom vremenskom prozoru.

Tu su važni stručna procjena, razumijevanje neizvjesnosti i odgovornost za upozorenje. AI može ponuditi vjerovatnoće i nacrt objašnjenja, ali ne može samostalno riješiti pitanje kada je upozorenje opravdano, kako ga prilagoditi lokalnoj zajednici i kako objasniti razliku između mogućeg i izvjesnog razvoja vremena.

Profesija nije pred nestankom, ali se mijenja

Nema pouzdane brojke koja bi mogla reći koliki će dio meteorologa AI „zamijeniti“, jer se poslovi razlikuju između javnih službi, medija, avijacije, istraživanja, energetike i privatnih kompanija. Dostupne projekcije za Sjedinjene Države, na primjer, predviđaju rast zaposlenosti atmosferskih naučnika i meteorologa od 3 odsto između 2025. i 2035. godine, približno kao prosjek svih zanimanja. To nije prognoza za Bosnu i Hercegovinu, ali ne ukazuje na očekivani nestanak struke.

Najveća promjena biće u znanjima koja se traže. Uz fiziku atmosfere i sinoptičku analizu, važniji postaju rad s podacima, razumijevanje algoritama, provjera kvaliteta prognoze, vjerovatnosno prognoziranje i jasno saopštavanje rizika. Meteorolog budućnosti vjerovatno će manje vremena provoditi crtajući prognozu od početka, a više provjeravajući šta modeli zaista govore i šta njihovi rezultati znače za ljude na terenu.