Pogledajte kako pravilno čuvati hranu u frižideru i smanjiti bacanje namirnica

Kese su na stolu, a narednih petnaest minuta može odlučiti koliko će hrane završiti na tanjiru, a koliko u kanti. Salata, paradajz i jaja često se odlažu tamo gdje ima slobodnog mjesta, ali takav raspored može dovesti do toga da salata postane sluzava, a paradajz brašnjav već nakon nekoliko dana.

Frižider nije jednolično hladan prostor. Temperatura se može razlikovati za nekoliko stepeni od vrata do zadnjeg zida, dok se vlažnost mijenja od police do fioke. Razumijevanje tih razlika može pomoći da namirnice duže ostanu ukusne i svježe.

Prema preporuci Svjetske zdravstvene organizacije, kvarljive namirnice trebalo bi čuvati na temperaturi ispod pet stepeni Celzijusa. Praktična ciljna vrijednost za kućni frižider je oko četiri stepena. Dugme označeno brojevima od jedan do sedam uglavnom ne pokazuje temperaturu, već jačinu hlađenja, zbog čega termometar u frižideru može biti koristan, posebno ljeti i kada se vrata često otvaraju.

Toplo jelo ne bi trebalo odmah stavljati u frižider, jer može podići temperaturu cijelog prostora i ugroziti druge namirnice. Potrebno ga je prvo ohladiti na sobnoj temperaturi, najduže dva sata, a zatim prebaciti u zatvorenu posudu.

Vrata frižidera su najtopliji dio uređaja i najviše su izložena promjenama temperature. Tu je najbolje držati kečap, senf, turšiju i sokove, odnosno namirnice koje mogu podnijeti oscilacije. Mlijeko i jaja, koja se često drže na vratima, bolje je smjestiti na stabilnije mjesto u frižideru.

Donje police obično su najhladnije i pogodne su za sirovo meso i ribu. Takav raspored je važan i zbog higijene, jer eventualni sokovi iz mesa neće kapati na kuvanu hranu, sir ili druge namirnice. Gornje i srednje police mogu se koristiti za ostatke kuvane hrane, mliječne proizvode i hranu koja se jede bez dodatne termičke obrade, pod uslovom da je pokrivena.

Frižider ne bi trebalo pretrpavati. Hladan vazduh mora slobodno kružiti oko posuda i pakovanja, a približno četvrtina slobodnog prostora dovoljna je za dobru cirkulaciju.

Fioka za povrće ima važnu ulogu jer održava višu vlažnost i mirnije strujanje vazduha. U njoj bi trebalo čuvati zelenu salatu i lisnato zelje, šargarepu, boraniju, brokoli i pečurke. Ove namirnice brzo gube svježinu kada ostanu bez vlage, pa gumena šargarepa nije nužno stara, već isušena.

Paprika, paradajz i krastavac ne bi trebalo da se čuvaju u fioci za povrće zbog osjetljivosti na hladnoću. Isto važi za banane, mango i ananas. Dinja i lubenica čuvaju se na sobnoj temperaturi dok su cijele, a nakon rezanja treba ih staviti u frižider, u zatvorenoj posudi.

Većina modernih frižidera ima regulator vlažnosti u fioci, u obliku ventilacionog otvora, klizača ili točkića. Kada je u fioci malo namirnica, preporučuje se viša vlažnost, dok punija fioka traži nižu postavku jer namirnice same otpuštaju dovoljno vlage. Povrću uglavnom odgovara viša vlažnost. Ako regulacija ne postoji, papirni ubrus može upiti višak kondenzacije i istovremeno spriječiti isušivanje.

Špargle se brzo kvare kada se osuše. Mogu se čuvati uspravno u čaši sa dva do tri centimetra vode, nakon što se odreže oko dva i po centimetra donjih krajeva. Preko vrhova treba labavo staviti plastičnu kesu kako bi vazduh mogao prolaziti. Na taj način špargle mogu ostati hrskave do sedam dana. Sličan postupak može se primijeniti na peršun, mirođiju i drugo začinsko bilje koje se prodaje u snopovima.

Brokoli treba držati u fioci za povrće, u zatvorenoj plastičnoj ambalaži ili vezanoj kesi, gdje može trajati od sedam do 14 dana. Zelena salata i drugo lisnato zelje takođe traže visoku vlažnost. Ako fioka nema regulaciju, salatu je moguće oprati, umotati u papirne ubruse i zatvoriti u posudu s poklopcem. Ubrus upija višak vode, dok posuda zadržava potrebnu vlagu.

Smeđe ivice na salati iz originalne kese najčešće su posljedica kondenzacije zarobljene u ambalaži bez otvora.

Avokado se čuva zavisno od stepena zrelosti. Dok je tvrd, treba da stoji na kuhinjskom pultu. Kada omekša na blagi pritisak prsta, može se prebaciti u frižider, gdje hladnoća usporava zrenje i može produžiti njegovu svježinu za sedam do deset dana. Ako je potrebno ubrzati sazrijevanje, avokado se može staviti u plastičnu kesu na pult, gdje se zadržava etilen koji plod oslobađa.

Jaja je najbolje ostaviti u originalnoj kartonskoj kutiji, koja ih štiti od gubitka vlage i stranih mirisa. Ljuska jajeta je poroznija nego što se čini, a otvoreni držač na vratima izlaže jaja i toplotnim oscilacijama i mirisima drugih namirnica. U hladnom i stabilnom okruženju jaja mogu ostati svježa tri do pet sedmica.

Za duže čuvanje brokolija u zamrzivaču potrebno je podijeliti glavicu na cvjetove, blanširati ih u ključaloj vodi dva do tri minuta, odmah prebaciti u ledenu vodu, ocijediti i spakovati u hermetički zatvorenu ambalažu. Tako pripremljen brokoli može trajati od tri do šest mjeseci. Blanširanje zaustavlja djelovanje enzima koji i pri temperaturi od minus 18 stepeni postepeno utiču na boju, ukus i vitamine.

Krompir ne pripada frižideru. Temperatura ispod deset stepeni može dovesti do pretvaranja skroba u šećer i neprijatno slatkog ukusa. Najbolje ga je držati u papirnoj ili perforiranoj plastičnoj kesi, na tamnom i prohladnom mjestu. Luk treba čuvati odvojeno, jer gasovi koje krompir i luk ispuštaju mogu ubrzati međusobno kvarenje.

Korisna navika je rotacija zaliha: starije pakovanje treba staviti naprijed, a novo iza njega. Redovno brisanje polica takođe je važno, jer ostaci sokova mogu pogodovati razvoju bakterija.

Frižider ne može poboljšati kvalitet hrane kakva je bila pri kupovini, ali može usporiti njeno kvarenje. Koliko će to uspješno učiniti zavisi od nekoliko odluka donesenih odmah po povratku iz prodavnice.