Skuplji energenti odnijeli milijardu

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, za deset mjeseci ove godine uvezeno je 1,272 milijarde litara nafte i naftnih derivata, ukupne vrijednosti 2,586 milijardi KM, dok je lani za 1,319 milijardi litara izdvojeno 1,669 milijardi KM.

Najveći dio uvoza odnosio se na dizel, kojeg je uvezeno 1,097 milijardi litara, u vrijednosti od 2,247 milijardi KM, dok je benzina stiglo 152,6 miliona litara, za šta je plaćeno 295,6 miliona KM. Iako je količina uvezenog dizela bila manja nego lani, njegova vrijednost porasla je za više od 800 miliona KM, dok je kod benzina povećanje iznosilo oko 94 miliona KM.

Najviše benzina u BiH stizalo je iz Srbije, Hrvatske i Italije, dok su glavni dobavljači dizela Italija, Srbija i Hrvatska. Lož-ulje je najviše uvoženo iz Italije, Bugarske i Hrvatske, a ostala goriva, uključujući kerozin, iz Hrvatske, Kuvajta i Saudijske Arabije.

Predsjednik Odbora za promet naftom i naftnim derivatima Područne privredne komore Banjaluka Dragan Trišić istakao je za "Glas" da je snažan rast nabavnih cijena već doveo do smanjenja prostora za zaradu distributera, jer je odlukom Vlade Srpske ograničena trgovačka marža na 0,25 KM po litru. On smatra da u narednom periodu nije realno očekivati stabilizaciju tržišta, već da bi poremećaji u snabdijevanju mogli biti dodatno izraženi, što otvara i mogućnost nestašica goriva.

- Na svjetskom tržištu već postoji deficit pojedinih derivata, a dolaskom zimskog perioda i smanjenjem zaliha gasa u zemljama Evropske unije može doći do povećane potrošnje dizela. To će se neminovno odraziti na odnos ponude i potražnje i dodatno opteretiti tržište - upozorio je Trišić.

On je naveo da distributeri u Srpskoj za sada raspolažu optimalnim zalihama, koje na benzinskim pumpama u prosjeku pokrivaju potrebe za narednih deset do 15 dana, ali da bi eventualni prekid nabavke sa Mediterana ili iz rafinerija u okruženju mogao dovesti do ozbiljnijih problema.

- Ukoliko dođe do prekida ili nemogućnosti kupovine na Mediteranu i u rafinerijama u okruženju, prijeti energetska kriza i deficit derivata. To bi se najprije osjetilo na benzinskim pumpama, jer bi veći broj distributera bio onemogućen da se direktno snabdijeva. Zato je važno da imamo velike naftne kompanije koje imaju finansijsku snagu da obezbijede kontinuitet poslovanja i pristup globalnim dobavljačima, koji u ovakvim okolnostima biraju sa kim će sarađivati. Način poslovanja je potpuno poremećen i tržište funkcioniše bez jasnih pravila - kazao je Trišić.

SLABLjENjE DOMAĆE EKONOMIJE

Ekonomista Igor Gavran smatra da povećanje izdvajanja za uvoz energenata predstavlja dodatno slabljenje domaće ekonomije, koja i inače bilježi negativan spoljnotrgovinski saldo.

- S obzirom na to da kontinuirano imamo deficit i negativan saldo sa inostranstvom, po svakom osnovu, dalji rast deficita i troškova uvoza masovno dodatno osiromašuje zemlju i ugrožava održivost naše ekonomije. Iako se možemo nadati promjenama u narednom periodu, ukoliko rezultati američkih izbora natjeraju predsjednika SAD da zaustavi agresiju na Iran i time omogući pad cijena energenata, ovaj gubitak nećemo time nadoknaditi - istakao je Gavran.

On smatra da bi vlasti trebalo da razmotre privremenu suspenziju naplate barem dijela akciza kako bi ublažile pritisak na privredu i stanovništvo, ali upozorava da kratkoročne mjere nisu dovoljne bez sistemskih rješenja koja bi smanjila zavisnost od uvoznih energenata.

- Privremena suspenzija naplate barem dijela akciza bila bi opravdana i korisna, ali vlasti bi trebalo da učine i više od toga i dugoročno smanje zavisnost od uvoznih cijena. Imamo domaću rafineriju nafte koja bi mogla zadovoljiti potrebe našeg tržišta, a koja je zaustavljena zbog neodgovornosti vlasnika koji nikada nije ispunio uslove privatizacije. Njen rad bi drastično umanjio troškove uvoza, a čak bi nam omogućio i da postanemo izvoznik naftnih derivata. Smatram da bi i renacionalizacija rafinerije, odnosno oduzimanje od neodgovornog vlasnika, bila opravdana ukoliko odbije da je ponovo pokrene - rekao je Gavran.

Dodao je da je, osim pokretanja domaće prerade, neophodno formiranje i održavanje strateških rezervi nafte, odnosno naftnih derivata ukoliko domaća rafinerija ne bude u funkciji, kako bi se moglo intervenisati na tržištu u periodima rasta cijena. Isto tako, smatra da je neophodno formirati i rezerve gasa.

Osvrćući se na pad količinskog uvoza uprkos znatno većoj vrijednosti nabavljenih derivata, Gavran ocjenjuje da je glavni razlog smanjena kupovna moć stanovništva i privrede, zbog čega dolazi do pada potražnje i racionalizacije potrošnje.

- Postoji i određeni rizik nelegalnog uvoza koji nije registrovan, kao i unosa goriva u rezervoarima vozila u slučajevima kada je ono jeftinije izvan granica BiH, ali se najveći dio pada uvezenih količina može objasniti smanjenom kupovnom moći i potražnjom - naglasio je Gavran.

TROŠKOVI

Na konačnu cijenu koju plaćaju potrošači, osim nabavne vrijednosti derivata, utiču i akcize, putarine, troškovi transporta, skladištenja i drugi zavisni troškovi, kao i porez na dodatu vrijednost od 17 odsto.

Samo po osnovu akciza i putarina, zavisno od vrste goriva, na svaki litar obračunavaju se dodatna davanja, koja kod dizela iznose 0,70 KM, dok su kod pojedinih vrsta benzina i veća.