Njemačka će uplaćivati 10 evra mjesečno za dječju penzijsku štednju

Njemačka još ne isplaćuje djeci novac za penziju, ali je korak do toga napravljen 16. oktobra 2026. godine, kada je Bundestag usvojio takozvanu Frühstartrente – ranu penzijsku štednju. Plan je da država od januara 2027. za obuhvaćenu djecu svakog mjeseca uplaćuje po 10 eura u dugoročni fond za privatnu starosnu štednju.

Počinje s djecom rođenom 2020. godine

Najvažniji detalj često ostane u drugom planu: mjera ne obuhvata odjednom svu djecu u Njemačkoj. Prva generacija su djeca rođena 2020. godine, koja su 2026. napunila ili pune šest godina. Za njih je predviđena i naknadna uplata za 2026. godinu, dok se od 2027. svake godine uključuje nova generacija koja navrši šest godina.

Državna uplata traje od navršene šeste godine do punoljetstva. Ako dijete svih 12 godina prima po 10 eura mjesečno, ukupne državne uplate iznose 1.440 eura, ne računajući eventualni prinos od ulaganja. Starija djeca mogu imati sličan štedni proizvod, ali prema sadašnjem modelu ne dobijaju ovu posebnu državnu podsticajnu uplatu.

Naziv može navesti na pogrešan zaključak: Frühstartrente nije dječja penzija iz njemačkog obaveznog penzijskog sistema. Riječ je o privatnoj, kapitalom pokrivenoj štednji, odnosno ulaganju novca na tržištu kapitala kroz posebno uređeni penzijski račun.

Roditelji mogu otvoriti individualni račun kod ponuđača tih proizvoda i po želji dodavati vlastiti novac. Ako ne otvore račun, dijete ne bi trebalo izgubiti pravo na državnu uplatu: predviđeno je kolektivno ulaganje kao rezervno rješenje. Kasnije se taj iznos može prenijeti na lični penzijski račun.

Novac "zaključan" do starosti

Državna uplata i prinos koji ona ostvari nisu zamišljeni kao novac dostupan za školovanje, stan ili prvo zaposlenje. Isplata se, po pravilu, ne predviđa prije navršene 65. godine života. Prinosi tokom štednje treba da budu oslobođeni poreza, dok se oporezivanje planira u fazi isplate.

Suština modela je veoma dug rok ulaganja. Njemačko ministarstvo finansija kao ilustraciju navodi da bi 1.440 eura državnih uplata, uz pretpostavljeni nominalni prosječni godišnji prinos od sedam odsto, moglo narasti na oko 2.200 eura do 18. godine, a bez daljih uplata na približno 53.000 eura do 65. godine. To nije obećani iznos: stvarni prinosi, troškovi i inflacija mogu znatno promijeniti rezultat.

Mjera izazvala raspravu

Vlada program predstavlja kao početni kapital za privatnu starosnu štednju i način da se mladi ranije upoznaju s dugoročnim ulaganjem. Predviđen je i kolektivni model kako pravo ne bi zavisilo isključivo od toga da li su roditelji otvorili račun.

Kritičari, međutim, ukazuju na dvije granice sistema. Prva je generacijska: starija djeca ostaju izvan državne pomoći. Druga je razlika u mogućnostima porodica, jer roditelji koji imaju novca mogu dodatno uplaćivati, pa će računi djece od početka imati različitu vrijednost. Zato 10 eura mjesečno jeste univerzalni početni iznos za obuhvaćeni godišnji kohort, ali ne znači jednaku penzijsku štednju za svako dijete.