Profesor srpskog jezika i književnosti
Stojanka Đokić je rođena 1990. godine u Bijelјini. Osnovne i master akademske studije završila je na Filološkom faklultetu u Beogradu i stekla zvanje profesora srpskog jezika i književnosti. Član je SPKD ,,Prosvjeta“ Bijelјina i Uredništva časopisa ,,Srpska vila“. Piše poeziju i prozu, besjede, recenzije i angažovana je kao lektor.
Pjesme i priče su joj više puta nagrađivane u Republici Srpskoj i Srbiji. Živi i radi u Bijelјini kao profesor srpskog jezika.
Mnogo puta do sada čuli smo kako Bijeljina ima nevjerovatne kapacitete. Od plodnih sela, do termalnih voda. Šta sprečava nadležne i one koji vode projekte da počnu sa realizacijama kapitalnih ulaganja? Možda malo više mašte, hrabrosti i vjere u mladost. Ili?
Septembarski dani su možda najljepši. Jutra su svježa i sunčana, a noći prohladne. Ovih dana sunce poklanja svoje zrele zrake, reklo bi se, po posljednji put, one koji obasjavaju prezrele plodove bašta, dozrijevaju još neobrano grožđe i maze lica malih školaraca… Ovoga septembra krenuh u kraj svog djetinjstva.
Ozbiljno sam razmišljala da li išta da kažem. Ne zato što ne treba ništa reći, već zato što čekam da se oglase ustanove, institucije, udruženja, sindikati.
Leksema knjiga čitaoca upućuje na literaturu kao sintezu znanja, saznanja, fikcije ili istine o različitim temama. Po prirodi stvari ‒ knjizi vjerujemo. Kada nešto zasluži da postane tema i sadržaj knjige, onda se odigrava dvosmjerni proces: Život se transformiše u riječi, svoj trag ostavlja na papiru, a oživljene slike postaju svjedoci života.
Proza Tihomira Nestorovića oslikava vrijeme, ljude i običaje koji su prošli, zaboravljeni i potisnuti. Iz prošlosti dolaze ,,stari ljudi”, ali osvježeni, sa podmlađenom pričom prilagođenom savremenom čitaocu. To su, kako Nestorović često govori, ljudi koje je on sretao ili poznavao i jedino su im izmijenjena imena.
Bijeljinska publika uživala je u bogatom programu Šestog festivala srednjoškolskih predstava ,,Udahni kulturu”, a kolika je bila zainteresovanost, govori upravo to što se u prepunoj sali Centra za kulturu od 24. do 28. aprila tražilo slobodno mjesto.
Kao u antička vremena kada su se neposredno na trgu izražavali filozofi i pjesnici, govoreći sa prolaznicima, razmjenjujući magijsku snagu riječi, u prostorijama Narodne biblioteke ,,Filip Višnjić“ u Bijeljini, povodom Svjetskog dana poezije 21. 3. 2023. godine istkalo se Stihovanje.
